Predavači i teme

PLENARNI PREDAVAČI I PREDAVANJA:

  • TROPINA TATIANA
  • KÜNNAPU MARKKO

PREDAVAČI I PREDAVANJA:

  • AYODEJI PATRICIA
  • BOIĆ VITOMIR
  • BRĐANOVIĆ DARINKA
  • BROWN STEVEN DAVID  
  • ELDER BOB
  • GREGORY STEPHEN
  • GRIFFITH PATRICK
  • JAŠINSKIENĖ RŪTA
  • KARAYEV ARIEL  
  • MARKIĆ ANTE 
  • NORMAND ANTOINE
  • PALADIN DAMIR
  • PANKOVA TANYA 
  • ŠKRTIĆ DRAŽEN
  • TINKER CARL
  • TOMIĆ LUCIA ANA 


    TROPINA TATIANA

Tatiana Tropina je viši stručni istraživač na Institutu Max Planck za strano i međunarodno kazneno pravo u Odjelu za informacijsko pravo i pravnu informatiku. Trenutna područja njezina istraživanja uključuju međunarodne standarde u borbi protiv kibernetičkog kriminala, usporednu analizu zakonodavstva o kibernetičkom kriminalu, samoregulaciju i koregulaciju, javno-privatna partnerstva koja se bave rješavanjem pitanjima kibernetičkog kriminala i višedionički pristup u borbi protiv kibernetičkog kriminala. Tatjana Tropina posjeduje akademsko i praktično iskustvo. Više od 12 godina provodi istraživanje o kibernetičkom kriminalu koje je započela u Rusiji 2002. u kojoj je kao prvi ruski istraživač obranila doktorsku disertaciju o kibernetičkom kriminalu (2005.). Od 2002. do 2009. nadležna je za projekte kibernetičkog kriminala pri Centru za transnacionalni kriminal i korupciju (Sveučilište George Mason, SAD) u Vladivostoku, Rusija. U isto vrijeme, od 2003. do 2008., radi puno radno vrijeme kao odvjetnica, a zatim kao voditeljica pravnih odjela brojnih telekomunikacijskih tvrtki. 2008. osvaja stipendiju British Chevening te studira Upravljanje telekomunikacijama na Sveučilištu Strathclyde, Glasgow. 2009. dobiva njemačku stipendiju (German Chancellor Fellowship )(Zaklada Alexander von Humboldt) i seli u Njemačku kako bi nastavila istraživati o zakonskim okvirima kibernetičkog kriminala. Od 2009. Tatiana Tropina sudjeluje u pravnim istraživanjima i raznim međunarodnim projektima o kibernetičkom kriminalu. Ovakav angažman uključuje projekte izrade modela zakona o presretanju komunikacija u karipskim državama i njegove prilagodbe kroz konzultacije s dionicima (projekt ITU-EU, 2010.) te provedbu studije o kibernetičkom kriminalu za Globalni simpozij regulatora (ITU, 2010.). Nedavno je radila i kao savjetnica na sveobuhvatnoj studiji o kibernetičkom kriminalu pri UNODC (2012.-2013.) i Svjetskoj banci (Izvješće o svjetskom razvoju, 2016.). Tatiana Tropina je izdala niz publikacija, uključujući monografiju o kibernetičkom kriminalu. Često ju pozivaju na razna međunarodna događanja da predstavi svoja istraživanja.

 

Tema predavanja: Novi instrumenti za prekograničnu suradnju u prikupljanju e-dokaza: jesmo li dotaknuli dno?

Prošla je godina s obje strane Atlantskog oceana bila obilježena razvojem zakonodavnih alata za prekogranični pristup e-dokazima, a koji su bili izloženi brojnim kritikama zagovornika privatnosti, nacionalnih vlada i akademika. Američki zakon, US Cloud Act, usvojen 2018. godine, i EU prijedlog o  e-dokazima, predstavljen u travnju iste godine, započeli su procese koji su okarakterizirani kao utrka u naoružanju s ciljem rušenja postojećih mjera zaštite pristupa podacima i  sadržajima u globalnim informacijskim mrežama. Oba instrumenta predstavljaju pokušaj da se preoblikuje postojeći režim međusobne pravne podrške osiguravanjem alata koji omogućuju da se podaci traže neposredno od pružatelja usluga komunikacije bez sudskog odobrenja u državi u koju je zahtjev dostavljen. U stvari, novi instrumenti privatne subjekte pretvaraju u de-facto pravosudna tijela: nameću obvezu davanja podataka nakon pravnog zahtjeva stranih tijela za provedbu zakona bez provjere takvih zahtjeva u odnosu na mjere zaštite privatnosti na nacionalnoj razini.
Razumljiva je frustracija zakonodavaca i tijela za provedbu zakona. Uzajamna pravna podrška je spora jer zahtijeva poštivanje redovitih postupaka i mjera zaštite. Međutim, da li su prečice predložene zakonom Cloud Act i nacrtom EU direktive o e-dokazima od pomoći? Koje su opasnosti pristupa koji predlažu, i što bi umjesto toga trebalo napraviti da bi se istinski poboljšala borba protiv kriminala na internetu uz istovremenu zaštitu privatnosti korisnika i poštivanje redovitih postupaka? Prezentacija će dati uvid u sadržaj ovih novih zakonodavnih prijedloga, raspraviti njihove nedostatke i predložiti put za poboljšanje prekogranične suradnje kod pristupa elektroničkim dokazima.


    KÜNNAPU MARKKO

Markko KÜNNAPU je trenutno član Ureda Odbora Konvencije o kibernetičkom kriminalu     (T-CY), koji nazire i bavi se drugim pitanjima vezanim uz Konvenciju o kibernetičkom kriminalu. Od 2010. do 2014. godine bio je Predsjednik Odbora.
Diplomirao je 2001. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta Tartu i nakon toga je radio u Prefekturi policije Tallinna i u Pravom odjelu Ministarstva unutarnjih poslova. Od 2005. godine radi u Odjelu za kaznenu politiku Ministarstva pravosuđa Estonije.
Sudjelovao je u izradi nekolicine zakonodavnih prijedloga, uključujući zakonodavstvo u svezi kibernetičke sigurnosti, kibernetičkog kriminala, krađe identiteta i drugih aspekata kaznenog prava i postupka. Kao predstavnik Vlade sudjelovao je u različitim radnim i stručnim skupinama kao i u odborima Europske Unije, Vijeća Europe i Ujedinjenih naroda.
Od 2014. godine je vanjski stručnjak za kibernetički kriminal i kibernetičku sigurnost na e-Governance Akademiji u Tallinnu, Estonija. Bio je i instruktor i predavač na različitim nacionalnim i međunarodnim radionicama, seminarima i konferencijama.

 

Tema predavanja: Pristup elektroničkim dokazima: Napredak prema Drugom dodatnom protokolu uz Budimpeštansku konvenciju

Svrha predavanja i prezentacije je dati kratak pregled problema s kojima se istražitelji suočavaju u vezi pravovremenog pristupa elektroničkim dokazima pohranjenim u inozemstvu. Budimpeštanska konvencija kao jedini pravno obvezujući međunarodni instrument o kibernetičkom kriminalu i elektroničkim dokazima već pruža neka rješenja, ali ona nisu dovoljna s obzirom na najnovija dostignuća ICT-a. Odbor za Konvenciju o kibernetičkom kriminalu počeo je raditi kako bi pronašao rješenja još prije nekoliko godina. U 2017. godini započeli su pregovori o Drugom dodatnom protokolu uz Budimpeštansku konvenciju. Protokol će dati odgovore i rješenja za probleme koji su identificirani. Međutim, izrada takvog novog instrumenta nije lak zadatak i zahtijeva suradnju sa svim sudionicima.



    AYODEJI PATRICIA 

Patricia Ayodeji je osnivačica tvrtke E-PDP PROTECCIÓN DE DATOS PERSONALES®, Britanka je i  odvjetnica dvostruko kvalificirana za građansko pravo i običajno pravo. Odvjetnica je u Engleskoj i Walesu, a pravnica u Španjolskoj. Njezina dvostruka kvalifikacija znači da može prakticirati pravo u Španjolskoj, Engleskoj i Walesu. Ima preko 16 godina iskustva u pružanju pravnih usluga, prvenstveno za male i srednje poduzetnike i multinacionalne kompanije. Njezina specijalnost su  Zakon o Informacijama, tehnologiji i telekomunikacijama, Zakon o zaštiti privatnosti i  osobnih podataka, Zakon o e-trgovini i Zakon o intelektualnom vlasništvu. Patricia je na popisu međunarodnih pravnika pri raznim veleposlanstvima i državnim službama, te surađuje volonterski kao odvjetnica u dobrotvorne svrhe, te u okviru organizacije za borbu protiv kršenja ljudskih prava.

 

Tema predavanja: Društvene mreže & digitalni dokazi. Španjolski pristup

Analiza dvije španjolske presude. Na koji način društvene mreže osiguravaju dokaze o planiranju i počinjenju zločina, i služe kao podrška u kibernetičkim istragama čiji su rezultat čvrsti sudski predmeti protiv optuženih.
Studije slučaja:
Presuda br. 1 lipanj 2018. – Audencia Nacional, Madrid (Nacionalni kazneni & upravni sud), Predmet br. 18/2018, Kazneno djelo: Veličanje & obrana terorizma, vrste društvenih mreža: Facebook, Twitter, Whatsapp.
Presuda br. 2- lipanj 2018- Audencia Provincial, Valladolid (Pokrajinski sud), Predmet br. 00184/2018, vrsta društvene mreže: Facebook.
Analiza predmeta koji je u tijeku:
Posebni predmet br. 20907/2017 - Tribunal Supremo, Madrid (Vrhovni sud)  'Kazneno djelo' Referendum o neovisnosti Katalonije 1. listopada 2017., vrste društvenih mreža: Whatsapp, Twitter...


BOIĆ VITOMIR

Vitomir Boić, dipl. iur. predsjednik je Županijskog suda u Velikoj Gorici, v.d. pročelnika Katedre za društvene znanosti Zdravstvenog veleučilišta Zagreb i suradnik u radu Katedre za građansko procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. Dugogodišnji je sudac, autor većeg broja znanstvenih radova i član radnih skupina za izradu propisa. Uži predmet njegova zanimanja su: ovršno pravo i pravo osiguranja. 

 

Tema predavanja: Primjena Opće uredbe o zaštiti podataka – GDPR u sudskim odlukama

Pravo na zaštitu osobnih podataka jedno je od temeljnih prava svakog čovjeka. Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.
U Općoj deklaraciji Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima od 10. prosinca 1948. godine se navodi: "Nikoga se ne smije uznemiravati samovoljnim miješanjem u njegov privatni život, njegovu obitelj, njegov stan, njegovo privatno dopisivanje niti napadom na njegovu čast i ugled."
Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda od 04. studenoga 1950. godine u članku. 8. navodi kako svatko ima pravo na štovanje svog osobnog i obiteljskog života, prebivališta i dopisivanja. Vlasti se neće uplitati u to pravo osim u skladu sa zakonom i kad je to potrebno u interesu javne sigurnosti, sprječavanja kaznenih djela i sl.
Kako bi se podigla svijest građana o pravu na zaštitu osobnih podataka, Vijeće Europe uz potporu Europske Komisije, proglasilo je 28. siječnja "EUROPSKIM DANOM ZAŠTITE OSOBNIH PODATAKA".
Zaštita osobnih podataka u RH ustavna je kategorija te je svakom građaninu zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčena bez obzira na državljanstvo i prebivalište te neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.
Načela i pravila o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom njihovih osobnih podataka trebala bi poštovati njihova temeljna prava i slobode, a posebno njihovo pravo na zaštitu osobnih podataka, bez obzira na nacionalnost ili boravište pojedinaca.
Što se tiče reforme zaštite osobnih podataka u Europskoj uniji, tehnološkim razvojem i novim načinima obrade osobnih podataka, postalo je nužno donošenje novog instrumenta koji će osigurati zaštitu prava i temeljnih sloboda pojedinaca u vezi s obradom njihovih osobnih podataka. Stoga je nakon dugog pregovaranja usvojena Opća uredba (EU) 2016/679 koja je stupila na snagu 25. svibnja 2016. godine i koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 25. svibnja 2018. godine. Ovom Uredbom modernizira se i unapređuje područje zaštite osobnih podataka u cijeloj Europskoj uniji. Nova Uredba Europske unije direktno se primjenjuje u državama članicama Unije bez potrebe za dodatno prenošenje u nacionalno zakonodavstvo. GDPR (General Data Protection Regulation) ili Opća Uredba o zaštiti osobnih podataka generalno regulira zaštitu osobnih podataka građana Europske unije. 


BRĐANOVIĆ DARINKA

Darinka Brđanović je zamjenica županijske državne odvjetnice u Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu od 2012., a prethodno u vremenu od 2003. do 2009. obnašala je dužnost općinske državne odvjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Ludbregu te prije toga dužnost zamjenice u Općinskom državnom odvjetništvu u Varaždinu. U državnom odvjetništvu radi od 1996., dakle, od vježbeničkih dana.
Ujedino je i voditeljica Kaznenog odjela, radi na svim vrstama kaznenih predmeta.  Imenovana je kontakt osobom za Europsku pravosudnu mrežu u kaznenim stvarima, zadužen je za praćenje i izvještavanje o kaznenim djelima počinjenim iz mržnje te prati i analizira pravna pitanja međunarodne pravne pomoći i suradnje.
Sudjelovala je na stručnim skupovima Kaznenog odjela Državnog odvjetništva Republike Hrvatske  i to 2013.  kao izlagač rada na temu "Pitanja kontinuiteta između kaznenih djela po KZ/97 i KZ/11 i problemi vezani uz primjenu blažeg zakona u praksi sudova s područja Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu" i 2018. sa radom "Zabrana reformatio in peius".

 

Tema predavanja: Uporaba digitalnih dokaza u kaznenim predmetima  

Izlaganje uporabe digitalnih dokaza u kaznenim postupcima, način izuzimanja i pribavljanja tih dokaza  te njihova zakonitost. Izlaganje se sastoji od kratkog osvrta na odredbe Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku, koje reguliraju navedenu materiju, primjene pribavljenih digitalnih dokaza u konkretnim predmetima te značajnije odluke sudova u kojima se odlučivalo o zakonitosti odnosno nezakonitosti pribavljenih i izvedenih digitalnih dokaza.


    BROWN STEVEN DAVID

Steven David Brown je stručnjak za kazneno pravo s posebnim naglaskom na integritet, kriminalističko-obavještajne aktivnosti, elektronske dokaze i računalni kriminal. Iako je odvjetnik i član odvjetničke udruge Inner temple, napustio je odvjetništvo  da bi postao policajac u London Metropolitan policijskoj postaji, nakon čega je bio zaposlen u Nacionalnoj kriminalističko obavještajnoj službi (National Criminal Intelligence Service) i Europol-u. Od 2001. godine radio je na međunarodnoj sceni, uključujući i razdoblje rada kao Viši savjetnik za provedbu zakona za UN-ov Ured za droge i kriminal u središnjoj Aziji, politički savjetnik za provedbu zakona Savjetodavne skupine EU-a u Armeniji i projekt menadžer Globalnih aktivnosti EU/Vijeća Europe u svezi kibernetičkog kriminala. On je ovlašteni istražitelj za prijevare i posjeduje diplomu Međunarodnog udruženja za usklađenost iz područja Sprječavanja financijskog kriminala. Steven je objavio niz članaka u recenziranim časopisima, te je urednik i glavni suradnik udžbenika „Borba protiv međunarodnog kriminala: Duga ruka zakona“ (“Combating International Crime: The longer arm of the law) (Routledge: 2008). Redovito drži predavanja o elektroničkim dokazima i kibernetičkom kriminalu na svom online tečaju 'Uvidi u kibernetički kriminal i elektroničke dokaze', na kojem trenutno sudjeluje više od 5,000 studenata iz 138 država.

 

Tema predavanja: Hakeri u pravu: Prisilni brak zlonamjernog software-a i kaznenog prava  

Računalni kriminal prekinuo je fizičku vezu između zločinca i mjesta zločina jer je identitet i lokacija zločinaca sve češće skrivena iza šifri i anonimiziranih aplikacija koje potkopavaju tradicionalne načine istrage. Dok je kibernetički kriminal neprekidno na naslovnicama, manje je poznato da službe za provedbu zakona, tijekom proteklih više od 20 godina, koriste hakerske tehnike i zlonamjerni software za sprječavanje kibernetičkog kriminala, identificiranje prijestupnika i prikupljanje dokaza. Bez ovih tehnika neki od opasnih zločinaca nikad ne bi završili na sudu, međutim, ovaj pristup uključuje i nekoliko važnih i uglavnom neriješenih pitanja o odgovornosti, ljudskim pravima i nadležnosti. Ovdje će se razmatrati ta pitanja, opisati poznate hakerske tehnike i strategije koje službe za provedbu zakona koriste u kibernetičkom prostoru. Isto će se tako istraživati prateće etičke dileme i razmotriti zakoni i mehanizmi nadzora koji su trenutno na snazi.


    ELDER BOB 

Bob Elder umirovljen je iz policijske službe u Policijskoj upravi Victoria u Britanskoj Kolumbiji nakon čak 21 godine iskustva u policijskom radu, uključujući više od 7 godina koje je proveo na mjestu detektiva Jedinice za računalnu i forenziku mobilnih uređaja PU Victoria. Zahvaljujući svojoj inovativnosti, Bob Elder dao je značajan doprinos istraživanju i razvoju u području forenzike mobilnih uređaja te zbog znanja i vještina stečenih u tom okružju postao tražen diljem svijeta. Njegovo iskustvo u forenzici mobilnih uređaja započelo je 2009. godine, kada kao voditelj edukacije u društvu Teel Technologies počinje održavati edukaciju, koju je osobno osmislio, o uporabi alata Flasher Box, JTAG i Chipoff. Program edukacije koji je razvio provodi se u ustanovama za provedbu zakona i vojnim agencijama diljem svijeta, a i danas se smatra popularnom naprednom edukacijom iz područja forenzike mobilnih uređaja. Priznanju Bobovog znanja i vještina svjedoče brojne nagrade koje su mu dodijeljene: nagrada Forensic 4:cast za 2015. godinu – pobjednik u kategoriji Forenzički analitičar za digitalnu forenziku godine, nagrada Forensic 4:cast za 2014. godinu – drugo mjesto u kategoriji Forenzički analitičar za digitalnu forenziku godine, Nagrada načelnika policijske uprave za doprinos u radu za 2014. godinu i nagrada Međunarodnog udruženja načelnika policije August Vollmer za iznimna ostvarenja i doprinos forenzičkoj znanosti u području stjecanja fizičkih i neobrađenih korisničkih podataka s mobilnih uređaja uporabom Flasher Box, JTAG i Chipoff postupaka koju osvaja 2013. godine.

 

Tema predavanja: Napredne tehnike prikupljanja podataka s hardvera – još ne odustajte od njih!

Predavanje u kojem se razmatraju napredne tehnike uporabe alata poput JTAG, ISP, Chip-off, Flasher Box i Custom Bootloader, kao i načini njihove primjene u forenzici mobilnih uređaja. Demistificira se dojam da su te tehnike „na posljednjem izdisaju“. Upravo suprotno, za forenzičke analitičare koji se bave prikupljanjem podataka s ostalih hardverskih uređaja, poput uređaja povezanih putem interneta, ugradbenih (embedded) uređaja, pametnih televizora, infotainment sustava za informiranje i zabavu u vozilima i telematskih sustava, tablet i prijenosnih računala te skimmer i shimmer uređaja, sve te tehnike pred sobom još uvijek imaju dug i sretan život. Saznajte kako su uporabom tih tehnika u stvarnim slučajevima uspješno oporavljeni korisnički podaci koji su policijskim istražiteljima pomogli u rješavanju zločina i događaja povezanih sa cyber-kriminalom.


    GREGORY STEPHEN

Stephen Gregory je veteran sa 22 godine staža kao policijski službenik - detektiv iz Ujedinjenog Kraljevstva, s iskustvom u forenzičkim istragama računala, kako u policiji tako i kasnije u privatnom sektoru. Zaposlen je u Guidance Software (sada OpenText) od 2002. godine, tijekom kojeg vremena je radio u različitim odjelima poput Odjela za osposobljavanje, Odjela za stručne usluge i Odjela za forenzičko poslovanje.
U njegovoj trenutnoj ulozi u OpenText-u njegove odgovornosti uključuju savjetovanje klijenata i partnera u distribucijskom kanalu o tehničkim značajkama, funkcionalnostima i prednostima EnCase Forensic softverskih rješenja i Tableau hardverskih rješenja, kao i osiguravanje ključnih povratnih informacija od klijenata koje pomažu u razvoju proizvoda kojima se prevladavaju izazovi digitalnih forenzičkih istraga.

 

Tema predavanja: Dakle, što se događa s EnCase & Tableau? 

Od akvizicije od strane OpenText-a  2018. godine, poslovanje tvrtke je uobičajeno. Ova prezentacija pokazuje najnoviji razvoj EnCase forenzičkog hardvera i Tableau forenzičkog hardvera uz stavljanje naglaska na našu misiju kao jedinog kohezivnog rješenja za cjelokupni tijek rada digitalne forenzike – od procjene do izvještavanja.


    GRIFFITH PATRICK

Patrick Griffith se 2016. godine priključio Magnet Forensics-u kao regionalni menadžer za EMEA regiju. Patrick i njegovo dugogodišnje iskustvo u razvijanju softverskih rješenja i profesionalnih usluga za poduzeća i javni sektor razlog su sveukupnog uspjeha klijenata u regiji. Bilo da je riječ o osnaživanju kanala partnera ili aktivnoj suradnji sa strateškim partnerima, Patrik je uključen u proces od faze izuma sve do pružanja najboljih praksi za skalabilnost implementacije. Zbog vlastitog poduzetničkog iskustva Patrick uživa u izazovima davanja rješenja kroz kompleksne cikluse, i ta su rješenja sastavni dio uspješnih ulaganja korporacija i tijela za provedbu zakona kroz treninge, podršku i usvajanje od strane korisnika. U svom mandatu u Magnet-u, Patrick je veoma brzo uspio spojiti svoj entuzijazam za partnerstva i tehnologiju u snažnu strast da klijentima Magnet-a omogući ispunjenje njihovih misija pronalaženjem najvećeg mogućeg broja digitalnih dokaza.

 

Tema predavanja: Pregled proizvoda Magnet Forensics-a i glavna obilježja AXIOM 3.0

Uzbuđeni smo jer smo u ovom mjesecu izdali najmoćniju i najsveobuhvatniju verziju Magnet AXIOM: Magnet AXIOM 3.0.  S AXIOM 3.0 Vam omogućujemo da prikupite digitalne dokaze iz više izvora nego ikad do sada (uključujući Mac računala i nove cloud izvore), moćan i intuitivan novi pogled na vremenski slijed, i daleko više od toga. Join Carl Tinker, direktor prodaje za Europu, Bliski Istok i Afriku, Patrick Griffith, regionalni menadžer za EMEA regiju, daju pregled Magnet Forensics proizvoda i glavna obilježja AXIOM 3.0.  


    JAŠINSKIENĖ RŪTA

Gđa Rūta Jašinskienė stručnjak je za analizu obavještajnih podataka s opsežnim iskustvom u pružanju edukacije iz međunarodne policijske suradnje i zajedničkih istraga, praćenja obavještajnih podataka te taktičke i strateške analize. Članica je Međunarodnog udruženja obavještajnih analitičara u tijelima za provedbu zakona (engl. International Association of Law Enforcement Intelligence Analysts, IALEIA) i Udruženja ovlaštenih istražitelja prijevara (engl. Association of Certified Fraud Examiners, ACFE).
Prije nego što se pridružila timu tvrtke NRD CS, gđa Rūta Jašinskienė 20 je godina radila u policijskim odjelima za kriminalitet droga i organizirani kriminalitet. Posljednjih deset godina provela je na čelu odjela za nacionalnu sigurnost i obavljala koordinacijsku ulogu između policijskih odjela i agencija za provedbu zakona iz područja kriminaliteta droga. Gđa Jašinskienė sudjelovala je u raznim međunarodnim inicijativama, uključujući rad u Horizontalnoj radnoj skupini za droge Vijeća EU-a i Skupini za sintetičke droge i nove psihoaktivne supstance Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT).
Protekle 2,5 godine gđa Jašinskienė bavi se savjetovanjem klijenata iz javnog i privatnog sektora o postupku analize i najučinkovitijim analitičkim alatima. Ujedno vodi edukaciju o obavještajnim podacima, njihovoj analizi i uporabi programskog rješenja IBM i2 Analyst’s Notebook.

 

Tema predavanja: Kako se snaći u džungli podataka?

Neki se od nas sjećaju vremena kada je prikupljanje informacija zbog nedostatka podataka predstavljalo golem izazov. Danas se suočavamo sa suprotnom situacijom – previše dostupnih informacija i premalo vremena za donošenje odluka. Kako utvrditi koji su podaci značajni, a koje možemo zanemariti? Kako dobiti cijelu sliku iz različitih podataka dobivenih iz različitih izvora, u kratkom vremenu steći analitičke uvide i razumljivo predstaviti rezultate drugima? Na ta ćemo pitanja i povezane teme odgovoriti tijekom predavanja usredotočenog na važnost ciklusa analize obavještajnih podataka i njegov utjecaj na učinkovitu istragu i donošenje odluka te objasniti ključne elemente uspješne analize.


KARAYEV ARIEL

Ariel je u posljednjih nekoliko godina zaposlen u Cellebrite-u kao prodajni inženjer, s više od 20 godina iskustva na području umrežavanja i telekomunikacija. Zbog svog iskustva i razumijevanja pružatelja usluga i aplikacija za tvrtke kao krajnje potrošače, istinski razumije potrebu razvijanja analitičkih rješenja za organizacije.  

 

Tema predavanja: Snaga analitike digitalnih podataka

Saznajte na koji način analitika podržava potpuni i sveobuhvatni tijek rada digitalne forenzike koji eliminira manualne analitičke procese koji produljuju vrijeme i povećavaju trošak istraga. Skalabilna platforma omogućuje desecima ili čak stotinama korisnika - forenzičkih specijalista, detektiva, istražitelja, analitičara, menadžmentu agencija, odvjetnicima, vanjskim stručnjacima – da surađuju na određenom slučaju ili da istovremeno provode analizu više slučajeva.


    MARKIĆ ANTE 

Ante Markić je završio poslijediplomski specijalistički studij na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Od 2004. godine radi kao stalni sudski vještak za informatiku i kao profesor Informacijskih sustava MUP-a. Osposobljen je za internog procjenitelje u skladu s normom ISO 27001:2005, s  certifikatom: „Interni procjenitelj ISO 27001:2005 sustava  informacijske sigurnosti. Posjeduje ECDL expert certifikat, Instruktor za nacionalni informacijski sustav za upravljanje državnom granicom CRO-NBMIS N 91096. Glavna područja njegovog interesa su forenzika računala i računalnih mreža, revizija informacijskih sustava, sigurnost informacijskih sustava, zlouporaba računala i računalnih sustava.

 

Tema predavanja: Forenzika baze podataka fiskalne blagajne

Fiskalizacija je skup mjera koju provode obveznici fiskalizacije kako bi putem Internet veze Poreznoj upravi omogućili efikasniji nadzor ostvarenog prometa u gotovini, s ciljem bolje naplate poreza, suzbijanja sive ekonomije i smanjivanja poreznih utaja – svaki račun se prilikom izdavanja šalje na CIS server Porezne uprave, a od CIS-a se dobije JIR kod koji se ispisuje na računu zajedno s ostalim obveznim elementima računa. (CIS - centralni informacijski server, JIR - jedinstveni indentifikator računa). Potrebno je fiskalizirati svaki račun za isporučena dobra ili obavljene usluge koji je plaćen gotovinom (novčanicama ili kovanicama koje se smatraju platežnim sredstvom), karticama, čekom ili drugim sličnim načinima plaćanja, osim plaćanja na transakcijski račun kod banaka (virmanom), ako Zakonom o fiskalizaciji drukčije nije uređeno. Po nalogu Državnog odvjetništva izvršeno je vještačenje baze podataka fiskalne blagajne koja se koristila u ugostiteljskom objektu. Nalogom se  tražilo utvrđivanje eventualnih nepravilnosti u radu ugostiteljskog objekta kao što su izdavanje predračuna, računa bez jedinstvenog identifikatora računa (JIR-a) i druge moguće nepravilnosti u radu.

Korišteni alati za ovu analizu su: Forensic Toolkit (FTK), SQLite Forensic Explorer, Sys Tools SQL Recovery, Sys Tools SQL Log Analyzer, Sys Tools SQLite Database Recovery, MS SQL Server 2017 RC1, MS SQL Server Tools 17 i hex editori.


    NORMAND ANTOINE

G. Normand je izvršni direktor društva Bluebear LES koje se bavi razvojem softvera za forenzičku analizu vizualnih podataka. Stručnjak je za tehnologiju i cyber-kriminal, a održao je brojna predavanja na temu cyber-kriminala i forenzičke analize vizualnih podataka za agencije za provedbu zakona diljem Europe, Azije i SAD-a. Antoine Normand je za svoju predanost borbi protiv iskorištavanja djece na internetu diljem svijeta 27. veljače 2013. godine odlikovan prestižnim odličjem Queen Elizabeth II Diamond Jubilee Medal. Predsjednik je kanadskog udruženja za cyber-sigurnost IN-SEC-M.

 

Tema predavanja: Kratki videozapis o prikupljanju slika uporabom programa Lace Forensic Carver

LACE CARVER je samostalni alat koji forenzičkim stručnjacima omogućava učinkovito prikupljanje i povrat podataka te uporabu JSON standarda za njihov uvoz u razne alate za analizu i pregled. To je iznimno brz i snažan softver za izvlačenje slika i videozapisa (i tekstualnih dokumenata) s bilo kojeg elektroničkog medija na forenzički ispravan način vrlo pristupačne cijene koji je jednostavan za instalaciju i uporabu. LACE FORENSIC CARVER prepoznaje preko 180 vrsta datoteka, uključujući slike, videozapise, tekst, komprimirane i datoteke baza podataka.


    PALADIN DAMIR

Damir Paladin je konzultant za informacijsku sigurnost. Informacijskim tehnologijama se profesionalno bavi preko 25 godina, a 1998. godine pokreće tvrtku Borea, koju vodi i danas. Područja njegovog rada su računalna forenzika, te revizija i testiranje sigurnosti informacijskog sustava. Nositelj je stručnih certifikata CISSP, CISA i CISM. Stalni je sudski vještak za informatiku. Profesionalno surađuje s nekim od najznačajnijih hrvatskih tvrtki i institucija pružajući stručne usluge na području informacijske sigurnosti. 

 

Tema predavanja: Forenzička analiza cyber incidenata

Kompleksnost i raznovrsnost kibernetičkih (cyber) incidenata zahtijevaju uvježban neposredan odgovor kako informatičkog osoblja zaduženog za nadzor incidenata tako i stručnjaka za digitalnu forenziku koji sudjeluju u analizi ovih incidenata, a ova područja nije moguće niti je potrebno razdvajati. Prezentacija će opisati glavne značajke forenzičkih postupaka u analizi „cyber“ incidenata, te mjesto forenzičke analize u procesu odgovaranja na sigurnosne incidente. Posebni naglasak će se staviti na usporedbu „tradicionalne“ forenzičke analize i forenzičke analize koja se provodi kod pojave „cyber“ incidenata. Definirati će se glavne točke računalnih sustava koje moraju biti obuhvaćene forenzičkom analizom, te će se opisati metode ove analize, kao i alati za provedbu ovih metoda.   


    PANKOVA TANYA 

Tanya se 2006. godine pridružila odjelu za tehničku podršku društva Oxygen Forensics i sa stjecanjem tehničkog znanja i iskustva u forenzici izgradila svoju karijeru od voditelja tehničke podrške, preko stručnjaka za rudarenje podataka, do voditelja marketinga. Iskusna je u poslovima vođenja i upravljanja timovima te aktivnostima osiguranja kvalitete proizvoda i dubinske analize podataka, a stekla je ogromno znanje u području forenzike mobilnih uređaja, sustava u oblaku i bespilotnih letjelica.

 

Tema predavanja: Forenzička analiza aplikacije WhatsApp. Napredne metode prikupljanja, povrata i dekripcije podataka

S 1,5 milijardi korisnika diljem svijeta, WhatsApp je bez sumnje najpopularnija aplikacija za razmjenu poruka na svijetu. Stoga je prikupljanje i povrat cjelovitih dokaza iz sustava za razmjenu poruka aplikacije WhatsApp od iznimne važnosti za svaku istragu. Istražit ćemo razne izvore u kojima se mogu pohraniti WhatsApp podaci (mobilni uređaji, računala, oblak) i predstaviti našu ekskluzivnu metodu prikupljanja i povrata WhatsApp podataka izravno s WhatsApp poslužitelja. Osim toga, provest ćemo vas kroz postupak dekripcije sigurnosnih kopija WhatsApp podataka koje predstavljaju alternativni način dekripcije uporabom telefonskog broja. Na kraju ćemo objasniti i kako doći do WhatsApp podataka iz zaključanog mobilnog uređaja uporabom QR koda aplikacije WhatsApp s osobnog računala.


    ŠKRTIĆ DRAŽEN

Dr. sc. Dražen Škrtić diplomirao je na Višoj školi za unutarnje poslove 1994. godine, a  na Visokoj policijskoj školi 1999. godine. Poslijediplomski znanstveni studij iz kaznenopravnih znanosti  završio je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 2007. godine. Doktorsku disertaciju Kaznenopravna zaštita informatičkih sadržaja obranio je 2011. godine na Pravnom fakultetu u Zagrebu.  Od 1990. godine zaposlen je u Ministarstvu unutarnjih poslova, Policijskoj upravi karlovačkoj. Od 2012. do 2015. godine bio je predavač je pravnih kolegija na Veleučilištu u Karlovcu. Područje njegovog znanstvenog interesa je kazneno pravo, kazneno procesno pravo, kriminologija i sa navedenim povezni dijelovi radnog, upravnog i trgovačkog (poslovnog) prava. Član je Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu.  Objavio je više znanstvenih i stručnih radova i predavanja s područja računalnog kriminaliteta. Sudionik je brojnih domaćih i međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova. Na znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu prezentirao je radove s područja materijalnog kaznenog prava odnosna kaznena djela računalnog kriminaliteta, posebnih oblika računalnih prijevara te postupovnog kaznenog prava vezanih za pribavljanje digitalnih dokaza s medija za pohranu računalnih podataka koji nisu pod kontrolom osobe koja pribavlja digitalne dokaze kao pravna pitanja daljinske pretrage i nadzora računala radi pribavljana digitalnih dokaza.

 

Tema predavanja: Analiza baza digitalnih podataka radi identifikacije počinitelja kaznenih djela – prikaz slučaja 

Davatelji mobilnih komunikacijskih usluga pohranjuju veliki broj podataka koji omogućuju uspostavljanje komunikacije s određenim elektroničkim komunikacijskim adresama i utvrđivanje geografske lokacije komunikacijskih uređaja i identifikacijske oznake komunikacijskih uređaja. Digitalni podaci o svim aktivnim komunikacijskim uređajima na određenoj geografskoj lokaciji kratkotrajno su dostupni u bazama podataka, dok se podaci o ostvarenim komunikacijama pohranjuju za potrebe naplate komunikacijskih usluga i čuvaju u vremenskom periodu koji je propisan zakonom. Pribavljanje i analiza digitalnih podataka o komunikacijskim uređajima na određenoj geografskoj adresi radi identifikacije korisnika koji su u određenom trenutku koristili komunikacijski uređaj tijelima kaznenog progona vrijedan je izvor podataka za usmjeravanje kriminalističkog istraživanja prema određenim korisnicima komunikacijskih uređaja. U izlaganju prezentiramo uspješno dovršeno kriminalističko  istraživanje i sudski postupak proveden nakon analize ogromnog broja podataka o identifikacijskim oznakama komunikacijskih uređaja koji su u bazu podataka davatelja komunikacijskih usluga bili kratkotrajno pohranjeni na lokaciji u neposrednoj blizini  mjesta i neposredno prije i poslije vremena izvršenja više istovrsnih kaznenih djela. Identifikacija pretplatničkog broja korisnika mobilnog uređaja koji se pojavljuje u bazama podataka davatelja komunikacijskih usluga u neposrednoj blizini mjesta i u vrijeme izvršenja kaznenog djela omogućila je praćenje i s definiranje mjesta mogućeg počinjenja novog istovrsnog kaznenog djela i u konačnici uhićenje počinitelja neposredno nakon izvršenja kaznenog djela. Prezentacija i interpretacija  navedenih digitalnih podataka tijekom sudskog postupka bila je odlučujuća za izricanje presude okrivljeniku počinjenje kaznenog djela nakon čijeg izvršenja je uhićen kao i ranije počinjenih kaznenih djela.  


    TINKER CARL

Carl Tinker je direktor prodaje za Europu, Bliski Istok i Afriku u Magnet Forensics-u. Carl posjeduje 14 godina iskustva u industriji digitalne forenzike koja osigurava softverska i hardverska rješenja za vladine agencije diljem svijeta. Nakon što se 2015. godine pridružio Magnet-u,  zaslužan je za brzi rast Magnet proizvoda u cjelokupnoj EMEA regiji. U 2018. godini kompanija je dobitnik nagrade Forensic 4:Cast Digitalna forenzička organizacija godine, najvećeg priznanja industrije. Carl posjeduje diplomu prvostupnika prirodnih znanosti za Business Management Sveučilišta Manchester Metropolitan.

 

Tema predavanja: Pregled proizvoda Magnet Forensics-a i glavna obilježja AXIOM 3.0

Uzbuđeni smo jer smo u ovom mjesecu izdali najmoćniju i najsveobuhvatniju verziju Magnet AXIOM: Magnet AXIOM 3.0.  S AXIOM 3.0 Vam omogućujemo da prikupite digitalne dokaze iz više izvora nego ikad do sada (uključujući Mac računala i nove cloud izvore), moćan i intuitivan novi pogled na vremenski slijed, i daleko više od toga. Join Carl Tinker, direktor prodaje za Europu, Bliski Istok i Afriku, Patrick Griffith, regionalni menadžer za EMEA regiju, daju pregled Magnet Forensics proizvoda i glavna obilježja AXIOM 3.0.  


    TOMIĆ LUCIA ANA

Nakon diplome na Pravnom fakultetu, Ekonomskom fakultetu i MBA radila sam kao odvjetnik, obavljala pravne poslove iz domene prava društava u različitim institucijama i položajima. Trenutno sam direktor Ureda za usklađenost i podršku Upravi u Hrvatskoj poštanskoj banci. Područje mog rada u banci je compliance, sprječavanje pranja novca i prijevare.  

 

Tema predavanja: Financijski kriminal i što možemo naučiti od banaka

Posljednjih 30 godina rastom tržišnih ekonomija i povećanjem bogatstva na svjetskoj razini, zabilježen je znatan porast djela financijskog kriminala. Ekonomski motivirani kriminal predstavlja značajnu prijetnju razvoju gospodarstava i njihovoj stabilnosti. Financijski kriminalitet uključuje zločine počinjene protiv imovine, prijevare, pranje novca, korupciju, elektronički kriminal, krađe identiteta, sigurnost informacija i sl.
Počinitelji kaznenih djela zahtijevaju financijsku potporu kako bi ostvarile svoje ciljeve, a uspješna teroristička skupina, kao i svaka kriminalna organizacija, sposobna je izgraditi i održavati učinkovitu financijsku infrastrukturu. Kako bi upravljali financijama, oni se oslanjaju na usluge profesionalaca, kao što su bankari, računovođe i odvjetnici te koriste prednosti niza proizvoda financijskih usluga.
Pod utjecajem i napretkom digitalne tehnologije, financijski kriminal je poprimio novu dimenziju. Kriminalne organizacije djeluju transnacionalno kako bi izbjegle otkrivanje, a ukradeni fondovi prelaze mnoge fizičke i virtualne granice prije nego stignu do konačnog odredišta.
Korištenjem napredne tehnologije koja omogućuje praćenje, povećane su mogućnosti otkrivanja i borbe protiv financijskog kriminala. Na području sprječavanje pranja novca olakšano je otkrivanje kriminalnih radnji budući zaposlenicima banaka na raspolaganju stoje brojni alati koji mogu brzo prikupiti i pregledati podatke koji se odnose na račune i transakcije, te blokirati sumnjive i sporne transakcije. Platforme prate liste politički izloženih osoba i drugih pojedinaca, koji su izloženi visokom riziku od financijskog kriminala.
Zbog složene prirode financijskih usluga, a pogotovo razvojem digitalnih usluga, otkrivanje i sprječavanje prijevare u financijskom sektoru predstavlja gotovo nepremostiv izazov. Prijetnje su domaće i međunarodne. Dolaze iz organizacije ili izvan nje. Prihodi od prijevare rijetko se generiraju u gotovini. Za razliku od pranja novca gdje je želja da novac uđe u sustav, sredstva koja su meta prijevare uglavnom su već u financijskom sustavu.
Svjesni rizika, vlade diljem svijeta uvele su značajne sustave unutarnjih kontrola i sve strože reguliraju financijske institucije (prvenstveno banke), domaćim i međunarodnim zakonodavnim okvirom. Ovim izlaganjem približiti ćemo vam što možete naučiti od banaka, kao ''Gatekeepers'' u financijskom svijetu.